Dane Jurić rođen je u Dubravicama gdje je završio i osnovnu školu s odličnim uspjehom, a zbog nemogućnosti daljnjeg školovanja zaposlio se u tvornici Lozovac. U tijeku nametnutog nam rata nije napuštao rodne Dubravice ostajući tako na prvoj liniji bojišnice. Svojim pjesmama popratio je aktualna zbivanja u Hrvatskoj i svojem užem zavičaju te se odlučio da "s pedeset godina krene stihom u svijet" tj. da tiska svoje stihove kako bi i raspačavanjem svoje knjige pomogao djeci svojih poginulih suboraca. Snimio je tri CD-a i objavio dvije zbirke pjesma.

Vicencije Mrđen je hrvatski guslar koji javno nastupa u svome kraju. Vito piše svoje vlastite deseterce a njegov guslarski opus ponajviše obuhvaća pjesme o rodnome kraju. Predsjednik je kinekološke udruge Drniš. "Njegovanje tradicije življenja mojih djedova mi daje neku posebnu snagu i pozitivno mi, vjerovali ili ne, ispunjava svakodnevnicu." - kaže majstor Vito.


Mile Brkić-Bekeljaš jedini je guslar-diplar iz Kruševa. Sudjelovao je na nekoliko smotri folklora, a također je suizvođač na 3. CD-a.



Frano Budić, jedinstveni umjetnik iz Belišća - guslar, pjesnik, sonetist, iluzionist - rođen je 5. listopada 1946. g. u Aržanu kod Imotskog. Pjesme piše još u osnovnoj školi, a intezivnije u srednjoj. Osnivač je i prvi predsjednik Književene udruge "Vers" Belišće, a sada je predsjednik Udruge za dijalog i nenasilje Valpovštine.

Ivan Jonjić, sin Stipe "Ljolje", rođen je 1951. godine u Grubinama kod Imotskoga. Kulturno umjetničko društvo Kolajna iz Grubina objavila je 2009. godine prvi CD Ivana Jonjića „Ljoljića“ sa šest pjesama na narodne i vlastite stihove. Jedna je o Mijatu Tomiću i turskim vremenima, druga o tragičnoj ljubavi Vlade i Nevene, a ostale su duhovite pjesme o životu suvremenih gastarbajterskih obitelji, šaljivih nesporazuma između roditelja i djece, sinova i nevjesta, a u jednoj se guslarskoj pjesmi spominju i sva imotska sela. Nastupa s imotskim folklornim društvima.

Umjetnik Stipan Kujundžić ugodno je iznenađenje za svakog istinskog ljubitelja gusala. Prije svega, jer je opći dojam da gusle izumiru u Imotskoj krajini , kao i u većinskim djelovima Dalmacije. Osim što je guslar-glazbenik (doduše, modernog ustroja, ali ipak - guslar) uspješan je i graditelj gusala. "Imotske gusle su moja opsesija, pa sam već odavna savladao tehniku građenja tog instrumenta. Isprva su to bile replike izvornog instrumenta, a potom sam se usmjerio prema preoblikovanju s ciljem spajanja kiparskog i glazbenog umijeća." - kaže majstor Stipan.







Jozo Rudež gotovo cijeli život provodi u njegovanju guslarske baštine.

HRVATSKI NARODNI GUSLAR JURE BABIĆ - IMOTSKA KRAJINA




Ivan Matišić rođen je 1960. u Ričicama. Danas živi i radi u Zagrebu. Matišićevo je guslenje smisleno, tečno i pitko baš kao i Ričina u njegovim Ričicama (o kojoj često pjeva). Uz nju je odrastao, uz nju ga je dida, još kao dječarca upućivao u tajne, ljepotu i vrijednost ovoga autohtonog kulturnog narodnog izričaja. Matišić je to širokogrudno prihvatio i danas gusle veoma uspješno promovira u raznim prigodama u kojima nastupa, poznat je i kao dobar imitator. Matišić je svoje pjevanje uz gusle pohranio je i na suvremene nosače zvuka.


Ante Biočić je poznati Hrvatski guslar iz Imotskog. Dosad je napisao 3000. stihova.


Stjepan Majić je oduševljeni poklonik hrvatskih gusala. Pored sviranja gusala Stjepan također izrađuje gusle po narudžbi te tako nastavlja višestoljetnu tradiciju izradbe tog hrvatskog glazbala.














Zoran Strujić guslar iz Dalmacije (Srijane) guslit je naučio od svoga djeda i drugih guslara iz sela. S dvanaest godina postao je juniorskim prvakom na državnom natjecanju guslara u Beogradu (Bivša Jugoslavija) Iako je pjesme naučio i gusle naslijedio od djeda, današnji mu se repertoar temelji na vlastitim pjesmama o modernim vremenima i aktualnim događajima. Zoran je prototip današnjeg guslara: dobar i vješt pjevač, svirač i stihotvorac, uspješan u kontaktima sa publikom. Svoj nastup obično započinje kratkim obračanjem publici.













Pojava Labrovića na Hrvatskoj guslarskoj sceni pravo je osvježenje. Riječ je ovdije o guslarsko deseteračkom ludizmu, dobroćudnoj porugi i vicu. Labrovićevo guslenje prihvatiše i lirsko ljevičarski Hrvati. Recimo, Labrovićev nastup u Splitu prosinca 2007. s oduševljenjem su pratile i poznate građanske komunjare (inače nesklone epskom desetercu Mile Krajine i inih guslara). Ukratko epski deseterac je muškog hrvatsko-moralačkog roda. Takav je oduvijek bio i takvog ga volimo. A ljevica? Nek i oni gusle.

Strastveni sakupljač starih predmeta, nenadmašiv gospodarstvenik i ugostitelj na čijem se imanju u sklopu manifestacije "Seoska olipijada -Radošić" sve ovo događa: Seoska olimpijada, borbe bikova, utrke magaradi, izbor ljepotice Dalmatinske zagore, folklorne veselice, plesovi, revije guslara, diplara, pjevača ojkavice, rere i gange. Naravno, tu je i dobra janjetina, dalmatinski pršut i domaće vino. Marko često i osobno zabavlja goste na svojim guslama (u odsustvu Mile Krajine i drugih guslarskih virtuoza).


Mile Krajina rođen je 1923.g. u malom selu Zasiok (Sinj). Unatoč podmaklim godinama Krajina je još uvijek aktivan i dobro gusli. Osim brojnih nastupa u domovini i iseljeništvu (proputovao je četri kontinenta!) Krajina je izdao i pet knjiga deseteračkih pjesama. Prva knjiga pjesama pod nazivom "GUSLARSKE PJESME I PJESNIČKI ZAPISI" izdana je u Osijeku 1987.god. Doživjela dva izdanja. Druga knjiga deseteračkih pjesama nosi naziv "HRVATSKE GUSLARSKE PJESME". U slobodnoj državi Hrvatskoj Krajina izdaje tri nove knjige pjesama. Izdao je i 11.CD/Kazeta Albuma.









Oliver Rogošić veliki je promicatelj Hrvatskih izvornih tradicijskih glazbala. Kroz 20. godina umjetničkog rada prikupio je te svira na 16-tak izvornih Hrvatskih glazbala.



Hrvatski narodni guslar Mirko Crljen rođen je u Rudi (Cetinska krajina) a već duže vrijeme živi u Splitu. Pored guslenja Crljen je još poznat kao imitator, skladatelj i kamenoklesar.


Mladi talentirani guslar iz Hercegovine Ivan Šarac, budući profesor glazbenog, osim na guslama svira i na ostalim tradicinalnim instrumentima : lijerica, diple… Tekstove za njegove pjesme piše stric Ivan Šarac. Član je HKUD”Brotnjo” iz Čitluka i udruge "Hercegovački etno okret".

Zlatko Glavinić iz Babina dola općina Neum, svira i izrađuje gusle, diple, lijerice i dvojnicu. Zlatko je veliki zaljubljenik u hercegovačku prirodu, tradiciju, kamen i krš. Od svoje jedanaeste godine ručno izrađuje umjetnine.

Ivo Andričić rodio se i odrastao u Rami a trenutno s obitelji živi u Zagrebu.













Spada među klasike hrvatskog guslarstva. Rođen je 1944. g. u Alagovcu pored Gruda (Hercegovina), a po zanimanju je nastavnik matematike u grudskoj osnovnoj školi. Ovo je selo inače iznjedrilo i posljednjeg hrvatskog hajduka i narodnu legendu Andrijicu Šimića (1833-1905). Željko je započeo gusliti već u dvanaestoj godini a do sada je snimio oko stotinjak pjesama. Prvi mu je guslarski rad objavljen u diskografskoj kući Jugoton pod naslovom "Andrijica Šimić gorski harambaša.


Mladi guslar Ivan Lukač odrastao je u Joni (Švicarska), ali u svojim genima ima “didovu ljubav prema guslama”.








Ante Mucić je hercegovačka legenda i jedan od glavnih obnovitelja izvornog narodnog folklora Hercegovine. Skupa sa svojim ujakom Stankom Laucem obišao je može se reći cijeli svijet i predstavljao nas na način kako to samo Antas zna. U svojoj šezdeset sedmoj godini i dalje svira, izrađuje glazbala a već je prenio svoje znanje na više učenika širom Hercegovine. Daje beplatne instrukcije na guslama u svome domu.


Hrvatski narodni guslar Dario Petrović - Ižić član je HKUD”Sveti Marko” iz Klobuka.


Hrvatski narodni guslar Zdenko Petrović - Ižić član je HKUD”Sveti Marko” iz Klobuka.
Drago Luburić rodio se u Ljubuškom a trenutno živi u Sydneyu. Za 'Večer guslara Kod Žaera' Drago je potegao iz daleke Australije kako bi i sam sudjelovao na ovoj nezaboravnoj večeri. "Otišao sam prije 38 godina iz svoje Hercegovine, a sve ono „naše“ ponio sam u svojem srcu. Uvijek sam žudio za našim starim običajima u dalekoj Australiji, a onda dogodio se susret kad je gosp. Žaer i još nekoliko guslara došlo na jednu našu večer u Sydney i ja sam obećao da ću doći na Večer guslara u Hercegovinu i evo me, sretnog i ponosnog" -otkrio nam je Drago.
Željko Keža pripada mlađem valu Hrvatskih guslara. Osim na guslama, svira i na diplama, lijerici… Član je HKUD ”Herceg Stjepan” iz Ljubuškog i udruge "Hercegovački etno okret". Po svojim vokalnim I instrumentalnim sposobnostima spade u sam vrh Hrvatskog guslarstva.
Mate Paponja rodio se i odrastao u Zvirićim a sada sa obitlji živi u Gabela polju (Čapljina)
Jerko Bakula (Batin - Posušje) istaknuti je hrvatski guslar. Njegovo najpoznatije artističko-glazbeno djelo zove se HRVATSKI FENIKS - BUGOJANSKA SKUPINA 1972. U tome pozamašnom djelu guslar Bakula detaljno opisuje oružani upad hrvatskih revolucionara (HRB-a) iz Australije u Titovu Jugoslaviju u namjeri da podignu hrvatski narod na ustanak protiv omraženih komunista. Posjeduje vlastitu guslarsku radionicu a gusle izrađuje i po narudžbi.
Marinko Grubišić Žaer rodom je iz Posušja (Hercegovina). On je jedan od voditelja Kulturno-športskog društva ILIJINO BRDO i predani promicatelj hrvatske narodne baštine. Njegova guslarska tematika obuhvaća povijesne teme, ali i aktualnu društveno-političku zbilju. Tako je, na primjer, potaknut tragičnom smrću ukrajinske prostitutke Olene Popik od AIDSA (nastanjenoj u Hercegovini) izdao guslarski CD pod nazivom: "Sida ništi zemlju Hercegovinu".







Tomislav Kovač Strukić postao je prvim predsjednikom Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva˝Fra PETAR BAKULA" iz Posušja. Tomislav također posjeduje i svoju vlastitu guslarsku radionicu u Posušju, izrađuje gusle i ostala narodna glazbala po narudžbi. Budući je riječ o višestruko nadarenom pojedincu, Strukić svira i druga narodna glazbala, a često pjeva gangu i ojkavicu. Nastupao je na brojnim folklorno-guslarskim priredbama kako u Domovini tako i u iseljeništvu.
Bože Marić je guslar rodom iz Kamene (između Blagaja i Nevesinja), nastanjen u Dobriču općina Široki Brijeg. Član je HKD Vrila - Župa Mostarski Gradac općina Široki Brijeg.


Hrvatski narodni guslar Drago Ćavar član je HKD "Vrila" iz Širokog Brijega.
Hrvatski narodni guslar Mate Anić predsjednik je HKUD "Svi Sveti" Jare.
Hrvatski narodni guslar Vlado Kutle jedan je od najbezkompromisnijih Hrvatskih guslara.


Hrvatski narodni guslar Pero Bevanda član je HKD”Jarani” iz Širokog Brijega.

Hrvatski narodni guslar Jure Babić izdao je nekoliko CD-ova od kojih su široj javnosti najpoznatiji: "Kristov život i muka" i "Herceg-Bosno u srcu te nosim"
Guslar Bariša Mihaljević (Garanov) gusle svira od svoje mladosti na sijelima, obiteljskim slavljima i seoskim sastajanjima te prijateljima na „privremenom" radu u Njemačkoj, gdje je i mirovinu zaradio. Umirovljeničke dane provodi s obitelji u Livnu. Uža guslarska publika posebno ga pamti po izvođenju pjesama s hajdučkom i uskočkom tematikom. Želja mu je priključiti se KUD Rudine, društvu iz svoje matične župe, te prenijeti svoje znanje na nekoga mlađeg tko će nastaviti njegovati tradiciju didova.


Hrvatski narodni guslar Milan Čuić - Mićo iz Brišnika po materinoj strani vuče korijene Hajduka Mijata Tomića. Član je povijesne postrojbe "Mijatova družina" iz Tomislavgrada. Mićo je snimio svoju prvu kazetu i CD sa dvije pjesme, može se potražiti kod njega osobno u "caffe Mijat" u Donjem Brišniku.


Sviranje gusala od strane jedne žene uistinu je hrabar čin u današnjem vremenu sveopćeg nijekanja guslarske narodne baštine. Potpora obitelji i rodbine bila je ključna da ona ustraje u svome radu. "Ponosna sam jer sam bila vrijedna u učenju, nisam se dala smesti iako guslanje nije tipično za žene. Ali opet, uvik bi se sitila svoje bake i njene pisme, ja u genima imam neko znanje! Uvik guslim pisme koje sam sama napisala, već sam izdala prvu zbirku a nova je u pripremi." - kaže Ruža. Danas živi u dućama kraj Omiša.
Hrvatski narodni guslar Perica Križanac - Pega izdao je dva CD-a: "Izumiranje Hrvata u BiH" i "Tragedija u Hrvatskom selu Lugu"
Ivan Križić rodio se i odrastao u Roškom Polju a trenutno živi u Splitu.


Branko Jurčević rodio se i odrastao u Rošnjačama a trenutno živi na relaciji Švicarska, Rošnjače.
Mate Gudelj rodio se i odrastao u Tomislavgradu a trenutno živi u Fribourgu (Švicarska)
Milan Matić rodio se i odrastao u Tomislavgradu a trenutno živi u Fribourgu (Švicarska)


Hravtski guslarić Ante Tolo sin je poznatog Hrvatskog narodnog guslara Vlade Tole. Nema sumnje, o guslaru Anti Toli još ćemo puno čuti. Već sa deset godina njega snima hrvatska dalekovidnica, o njemu raspravljaju ljubitelji gusala diljem Hercegovine i Dalmatinske zagore, nedavno je izdao CD-album a najnovije je njegovo DVD izdanje- trenutno najveći guslarski hit.